in

Slaven Kovačević o analizi Malog Šengena: Zašto bi mi napamet ulazili u taj prostor?

Slaven Kovačević o analizi Malog Šengena: Zašto bi mi napamet ulazili u taj prostor?

Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, iznio je razmišljanje o tome šta bi za BiH značio Mali Šengen te zašto treba dobro propitati i analizirati sve ono što nosi ta inicijativa.Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, iznio je razmišljanje o tome šta bi za BiH značio Mali Šengen te zašto treba dobro propitati i analizirati sve ono što nosi ta inicijativa.Kada je potpisana Deklaracija o četiri slobode, oktobra 2019. godine, između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju je neko nazvao inicijativom ‘Mali Šengen’ onda bi svi zagovarači i protivnici te inicijative trebali poznavati kontekst vremena u kojem je ta Deklaracija donesena”, ističe na početku Kovačević.U to vrijeme, podsjeća, Albanija i Sjeverna Makedonija očekivale su formalnu odluku Europskog vijeća o pokretanju pregovora u okviru njihovog EU kandidatskog statusa, što je bilo osporeno od nekoliko zemalja članica Europske unije. “Zato se pojavom ove inicijative smatralo, kako u tim zemljama, a tako i u Bosni i Hercegovini, da se radi o zamjenskom mehanizmu kako bi se amortizirala negativna odluka o početku pregovora o EU poglavljima za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. To je bio i jedan od razloga zašto je Crna Gora odmah rekla da neće uzeti učešće u Deklaraciji ili inicijativi ‘Mali Šengen’ jer je ta zemlja očekivala otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, poslije kojeg bi slijedilo članstvo u Evropskoj uniji”, dodao je.Kovačević dalje navodi da su odgovarajuće institucije vlasti u BiH odmah razmotrile Deklaraciju o četiri slobode ili ‘Malom Šengenu’ i uvidjele da sve što ona nudi već postoji unutar sporazuma CEFTA koji se tiče ekonomskih pitanja ili slobode kretanja kapitala, roba i usluga, a da za slobodno kretanje ljudi imamo bilateralne sporazume sa susjednim zemljama. “Osnovno pitanje u tadašnjem vremenskom kontekstu bilo je šta je benefit BiH ako bi se ušlo u tu inicijativu, a znajući da je ponuda na stolu bila zamjena za EU kandidatski status ili odgađanje evropskog puta naše zemlje. Zato je procjena bila da bilo koja inicijativa ili deklaracija ne može devalvirati sporazum CEFTA u kojem se BiH već nalazi ili važeće bilateralne sporazume sa zemljama okruženja, niti deklaracije ili inicijative mogu dati bilo šta više od tih važećih sporazuma, a da za uzvrat možemo dobiti odgodu daljeg EU puta za našu zemlju.”Nakon što su Albanija i Sjeverna Makedonija dobile “zeleno svjetlo” za početak pregovora o EU poglavljima, nije bilo više riječi o tom famoznom “Malom Šengenu” jer se stvorio jedan potpuno novi kontekst, ističe Kovačević. “Sa naše strane otpočeli smo priču o ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bismo na taj način ispunili uslove za sticanje kandidatskog statusa za Evropsku uniju i to po novoj metodologiji nastaloj nakon Zagrebačkog EU samita. To je formalizirano usvajanjem odgovarajućih akata na Predsjedništvu BiH u maju 2020. godine”, podsjetio je.Kovačević kaže da se nova inicijacija priče oko Malog Šengena desila nakon nedavnog potpisivanja sporazuma između Srbije i Kosova, gdje bi zbog nastojanja Srbije da ne stavlja svoj potpis tamo gdje je potpisnik Kosovo, na ovaj način trebalo bi riješiti neka njihova otvorena pitanja o slobodnom kretanju roba, kapitala usluga i ljudi, na jedan diskretniji način, a prilika je bila kroz revitaliziranje upravo Malog Šengena. Savjetnik Željka Komšića smatra da je odluka Predsjedništva BiH o traženju dodatne analize “Malog Šengena” bila logična i utemeljena na aktualnom političkom kontekstu, u smislu da se jednom zatraži analiza svih aspekata, pozitivnih i negativnih za BiH, koju treba obaviti Vijeće ministara koristeći EU RIA alate, na temelju kojih će se moći tačno sagledati svi pokazatelji, politički i ekonomski, koji će pomoći u donošenju odluke o priključivanju Deklaraciji o četiri slobode ili “Malom Šengenu”. “Odnosno kakve veze ima sporazum Srbija-Kosovo sa Bosnom i Hercegovinom i zašto bismo mi, napamet, ulazili u taj prostor, a da ne znamo imamo li bilo kakve političke ili ekonomske koristi od toga. To što na međudržavnim granicama ima zastoja prilikom kretanja roba, problem je onih zemalja koje ne poštuju sporazum CEFTA iz samo njima poznatih razloga, tako da je teško povjerovati da bi ‘Mali Šengen’ zapravo otkočio primjenu CEFTA-e. Onaj ko hoće primjenjivati CEFTA-u, ne treba mu nikakav dodatni sporazum, a CEFTA upravo govori o slobodnom kretanju kapitala, roba, usluga i ljudi”, dodao je.Kovačević na kraju kaže da svi oni oni koji misle da u tu priču BiH treba ući napamet, bez dovoljno ulaznih podataka, a da pri tom zanemarimo veoma delikatan kontekst iz oktobra 2019. godine, kada je Deklaracija nuđena kao zamjena za integracijski put prema Evropskoj uniji pojedinih zemalja Zapadnog Balkana ili kao zamjena za otvaranje pregovora o EU poglavljima za one zemlje koje imaju kandidatski status, tada treba znati, da sve dok se ova stvar oko “Malog Šengena” potpuno ne raščisti, ne bi bilo politički mudro donositi odluke, posebno one ishitrene. “Interes Bosne i Hercegovine trebao bi biti na prvom mjestu”, zaključio je.

What do you think?

Lagumdžija: Politikanstvo može dovesti da imamo Mali Šengen, Schengen i "bošnjakistan"

Lagumdžija: Politikanstvo može dovesti da imamo Mali Šengen, Schengen i “bošnjakistan”

Slaven Kovačević o analizi Malog Šengena: Zašto bi mi napamet ulazili u taj prostor?

Slaven Kovačević o analizi Malog Šengena: Zašto bismo napamet ulazili u taj prostor?