in

Posljedice megaprojekta “Gornji horizonti”: Ostaje li Hercegovina bez vode i kako izbjeći apokalipsu

Posljedice megaprojekta "Gornji horizonti": Ostaje li Hercegovina bez vode i kako izbjeći apokalipsu

Rijeka Tihaljina je gotovo presušila, kao i vrelo Bune u Blagaju, pomor riba je sve češća pojava, a Nacionalni park prirode Hutovo blato je pred nestankom. To su samo neki od vidljivih utjecaja megaprojekta ”Gornji horizonti” koji se provodi u istočnoj Hercegovini, tvrde ekolozi koji upozoravaju da Hercegovina ostaje bez vode i da će posljedice ovog projekta biti apokaliptične.Rijeka Tihaljina je gotovo presušila, kao i vrelo Bune u Blagaju, pomor riba je sve češća pojava, a Nacionalni park prirode Hutovo blato je pred nestankom. To su samo neki od vidljivih utjecaja megaprojekta ”Gornji horizonti” koji se provodi u istočnoj Hercegovini, tvrde ekolozi koji upozoravaju da Hercegovina ostaje bez vode i da će posljedice ovog projekta biti apokaliptične.”Gornji horizonti” predstavljaju hidroenergetski megaprojekt kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke Trebišnjice, a sistem se sastoji od sedam hidroelektrana, šest akumulacijskih bazena te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog područja rijeke Trebišnjice u energetske svrhe.Realizacija projekta je započela u bivšoj Jugoslaviji 1956. godine, a do početka rata završena je prva faza. Tada su izgrađene hidroelektrane: Trebinje I, Trebinje II, PHE (pumpna hidroelektrana) Čapljina i HE Plat. Prve dvije hidroelektrane sada su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede Herceg Bosne u Federaciji BiH, a HE Plat u sastavu Hrvatske Elektroprivrede. Ali, tvrde ekolozi, studije koje su provedene pokazale su štetnost projekta, što relevantne institucije nisu uvažavale, pa time ništa ni uradile da se štetne posljedice ublaže. Grafički prikaz Gornjih horizonata Anes Podić iz Udruženja građana “Eko akcija” ističe da je studija rađena davne 2012. godine pokazala ogromne štetnosti ovog projekta i tvrdi da njegova realizacija može izazvati tektonske poremećaje u dolini Neretve.”Ovo što se dešava s vodostajima Bune, Bregave i oko Hutova blata može da bude dječija igra u odnosu na ono što će se desiti kada se završe ‘Gornji horizonti’. Iza svega stoji gramzivost lobija kojima je u cijelom projektu bitna samo lična zarada, a prema tome nadležna ministarstva ispunjavaju svaku njihovu želju. Primjere toga imamo od najmanjih hidroelektrana do ovih velikih projekata”, ističe Podić.Suprotno međunarodnim konvencijama
Ono što se desilo s Trebižatom, rijekom koja ima osam imena od izvora do ušća, gdje djelom prolazi kroz Hrvatsku, je prema njegovim riječima samo jedan od pokazatelja lošeg utjecaja.”Bez vode je Trebižat, odnosno Tihaljina ostala zato što su Hrvatske vode spustile branu kako bi se navodnjavalo polje u Imotskom i suprotno Međunarodnim konvencijama čije su potpisnice BiH i Hrvatska, a rijeka je na ulazu BiH ostala bez vode”, naglašava Podić.On napominje da je zbog takvih stvari BiH po zaštiti biodiverziteta na dnu planete te da je zauzela pretposljednje mjesto prema ocjeni indeksa okolišne učinkovitosti za 2018. godinu. “Konkretne posljedice po stanovništvo zaista mogu biti dramatične i već ih vidimo, što će se ogledati u redukciji vode”, kaže Podić. On napominje kako je trenutno Bosna i Hercegovina po zalihama vode, po stanovniku na šestom mjestu u Evropi, ali da je to uzalud, jer se ne čuva.”Za sve je krivac divlji kapitalizam, a u BiH je očito plan političkih elita uništi pa rasprodaj. Nakon što su nam opljačkali tvornice nakon rata sada su na meti prirodni resursi, a posljedice ćemo tek vidjeti. Mi nemamo postojeći sistem zaštite okoliša, a da je našim elitama stalo do okoliša u kojem živi narod, a ne samo kad su neki nacionalni problemi gdje vrlo lako prikupljaju poene, u vezi s ovim bi se davno digli i politika i narod. Kada ostanemo bez vode u dolini Neretve, onda će se održavati protesti, međutim pravno gledano učiniti se može stvarno malo”, ističe Podić.Da se projekt ne može zaustaviti potvrdio nam je i Zoran Mateljak iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF. On ističe kako je ta organizacija provela monitoring i konstatovala veliku štetnost, ukoliko se ne urade promjene u njegovoj realizaciji.”Projekt ‘Gornji horizonti’ je primjer kako se ne bi smjeli provoditi projekti i da netransparentnost i samovolja rađaju nepovjerenje i prijete samoj provedbi projekta”, kaže Mateljak.Ističe da WWF posebno zabrinjava park prirode Hutovo blato koji je od izuzetne važnosti na međunarodnom nivou. Zbog toga su uradili projekt ublažavanja štetnih posljedica, ali uzalud.Pojašnjava do Hutovo blato živi od voda iz Trebišnjice i Bregave, a da je onaj dio od Trebišnjice već skroz uništen, jer je rijeka kanalizirana prema Dubrovniku.Elektroprivrede ne poštuju nikave zahtjeve”Tu nema nikakvih mogućnosti za sada da s elektroprivredama dođemo do nekog sporazuma kako bi oni ispoštovati kolike-tolike ekološke proticaje. Te tri elektroprivrede zaista apsolutno ne poštuju nikakve zahtjeve koje mi upućujemo”, tvrdi Mateljak.Voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato Josip Vekić nam kaže da je Hutovo blato ovih dana doslovno presušilo, vode su rizično minimalne.”Ne mogu se odvijati nikakve aktivnosti, što se tiče turizma, a što se tiče eko sistema, voda se na Deranjskom jezeru skoro povukla, skroz se suši vegetacija s lijeve i desne strane. Oslobađaju se velike količine ugljendioksida i voda je neophodna, ribe su se povukle. Zbog niskog vodostaja pregrijava se voda, nema kisika, dešavaju se i zagađenja usljed nedostatka vode”, kaže Vekić. Ističe da je dvije trećine vode nestalo i da ih od apokaliptičnog stanja mogu spasiti samo kiše koje bi trebale padati neprestano jedan mjesec da bi napunile podzemne rezervoare.Šef Odsjeka za biologiju na Nastavničkom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” Sanel Riđanović smatra da se projekt ‘Gornji horizonti’ treba zaustaviti i pronaći način za ublažavanje posljedica koje su, kako naglašava, evidentno katastrofalne.On upozorava kako je ovo problem koji bi se uskoro mogao reflektovati i na rijeku Neretvu s obzirom na to da se Hidrocentrala Ulog gradi svega 40 kilometara od njenog izvora, što će dovesti do uništenja flore i faune u dolini Neretve.”Flora i fauna rijeke Bune, Neretve i ostalih pritoka je bogata endemskim vrstama i puno je vrsta koje su stavljene na IUCN – crvenu listu i koje su kritično ugrožene, tako da je ogromna šteta neizbježna”, kaže vidno zabrinut Riđanović.Podsjeća i na probleme u vezi s brojnim mini hidrocentralama koje se pojavljuju i negativne posljedice, kojih prema njegovim riječima neće biti pošteđen nijedan dio BiH.”Mi u BiH imamo ogromne probleme u vezi s izgradnjama hidrocentrala i evidentno je da te mini hidrocentrale ‘niču’ svakim danom. Ja sam dugi niz godina direktno uključen u borbu protiv gradnje mini hidrocentrala koje su trebale da budu pravljene na Bunskim kanalima, to su hidrocentrala Buna I i Buna II. Sa svojim timom sam radio komentare i primjedbe. U slučaju da te mini hidrocentrale budu napravljene, isto kao što sam ranije napomenuo za Gornje horizonte, štete će biti goleme i nepopravljive”, kaže nam Riđanović. Tvrdi da su u toku istraživanja na tom području pronašli 23 vrste koje su ugrožene ili kritično ugrožene, od riba pa na dalje.”Još veći problem s kojim se susrećemo je činjenica da je donesena odluka o moratoriju na izgradnju mini hidrocentrala, ali nema postojećeg zakona koji će i zabraniti izgradnju”, pojašnjava Riđanović.On strahuje da će se ovaj problem vrlo brzo reflektirati na čitavu Bosnu i Hercegovinu pa će zemlja bogata vodama zbog hidrocentrala ostati i bez “izvora života”.Vodu zaštititi UstavomKako bi se izbjegao najcrnji scenarij, ekolozi smatraju da je jedino rješenje da se u zakonskim okvirima vode zaštite.”Pravo na pitku vodu mora postati dio našeg Ustava. Ako zaista želimo zaštititi vodu, onda moramo učiniti ono što je već uradila Slovenija, uvesti u Ustav pravo na vodu kao osnovno ljudsko pravo, da voda postane ustavno pravo svih građana BiH”, poručili su.Voda je osnova života, a sigurna pitka voda i odvodnja su neophodni za održavanje života i zdravlja, te suština dostojanstva svih ljudi, ali je globalna situacija s pitkom vodom veoma loša, prema UN-u. Zbog toga je jedan od ciljeva Agende održivog razvoja UN-a do 2030. godine osiguranje dostupnosti i održivo upravljanje vodom i odvodnjom za svakoga.Globalna kriza u vezi s vodom jedna je od najvećih prijetnji s kojima će se Zemlja suočavati u narednoj deceniji, procjenjuju u Svjetskom ekonomskom forumu. Stoga se voda naziva “plavim zlatom” ili tečnim zlatom 21. stoljeća, a šta će biti u BiH ostaje nam vidjeti.

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

Komšić: BiH teži ka EU koja ne poznaje nikakvu konstitutivnost, ni Milanovićevu ni Dodikovu

Komšić: BiH teži ka EU koja ne poznaje nikakvu konstitutivnost, ni Milanovićevu ni Dodikovu

Nedžad Kršo iz Foče pisao CIK-u, tvrdi da je SDP falsifikovao potpise njegove porodice

Nedžad Kršo iz Foče pisao CIK-u, tvrdi da je SDP falsifikovao potpise njegove porodice