in

Memić u klin, Skaka u ploču: Da li će Ilidža biti poseban grad ili dio Sarajeva?

Memić u klin, Skaka u ploču: Da li će Ilidža biti poseban grad ili dio Sarajeva?

Prošlo je više od dvije godine od kada je načelnik Općine Ilidža Senaid Memić poručio da želi da ova općina dobije statusa grada. Ali njegov stranački kolega i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ima drugačiji plan. Za struku ne postoji dilema da li Ilidža treba biti poseban grad ili dio Grada Sarajevo.Prošlo je više od dvije godine od kada je načelnik Općine Ilidža Senaid Memić poručio da želi da ova općina dobije statusa grada. Ali njegov stranački kolega i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ima drugačiji plan. Za struku ne postoji dilema da li Ilidža treba biti poseban grad ili dio Grada Sarajevo.U februaru 2018. Memić je obećao da će pokrenuti proceduru da lokalna zajednica više ne bude općina, odnosno da postane grad. Kao razlog za to je naveo, kako je izjavio, nemaran odnos Kantona Sarajevo prema ovoj općini i naglasio da ne postoji interes da Ilidža pripada Gradu Sarajevu. Tada je tvrdio da je pravno moguće da Ilidža postane grad. Memić do sada nije pokrenuo postupak kojim bi se ostvarilo prethodno navedeno.Tačna je Memićeva tvrdnja da je pravno moguće da Ilidža, koja ima više od 63.500 stanovnika, bude grad. Zakonom o lokalnoj samoupravi FBiH definisano je šta je to grad.”Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva. Grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, odnosno odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije stava 1. ovog člana, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika. Grad u smislu ovog zakona predstavlja sjedište kantona i u slučaju neispunjavanja uslova iz stava 2. ovog člana. Izuzetno od uslova iz st. 1. i 2. ovog člana, gradom se može proglasiti općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja”, navedeno je u zakonu.I sa statusom grada Ilidža bi ostala dio Kantona Sarajevo, čiji je “nemaran” odnos Memić istakao kao razlog za promjenu statusa, jer jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine čine kantone. Eventualna promjena statusa nije garancija da će se odnos Kantona Sarajevo poboljšati, ako je zaista “nemaran”. Jasno je da je ovaj odnos isključivo političko i/ili stranačko pitanje, a ne pravno. U međuvremenu, početkom ovog mjeseca, Memićev kolega iz Stranke demokratske akcije (SDA) i prvi čovjek Grada Sarajeva Abdulah Skaka je istakao da je potrebno proširiti teritoriju grada.”Ilidža treba biti dio grada Sarajeva. Razmišlja se da i Vogošća bude dio grada Sarajeva. To jeste kompleksno pitanje, ali siguran sam da ćemo naći najbolje modalitete da ga riješimo”, izjavio je gradonačelnik Sarajeva.Za profesora na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Elmira Sadikovića, koji predaje i predmet lokalna i regionalna samouprava, nema dvojbe – Ilidža i Vogošća trebaju postati gradske općine. Podsjetio je da je prije rata Sarajevo činilo deset općina.”Teza gospodina Memića je besmislena. Ne znam s kojim motivom je iznesena, ali nema historijsko i naučno uporište u određenju grada kao jedinstvene urbane, prostorne, ekonomske i funkcionalno-razvojne cjeline. Grad Sarajevo je prije rata bio organiziran kao jedinstvena jedinica lokalne samouprave sa 10 općina u svom sastavu. Među njima su Ilidža i Vogošća činile uže urbano jezgro kao gradske općine. Teritorijalna redukcija grada izvedena 1997. godine na četiri gradske općine je bila nužna. Tada se zapravo uspostavljaju gradovi Sarajevo i Mostar kao jedinice lokalne samouprave. Podržavam ideju promjene teritorijalne organizacije Grada Sarajeva. Ali toj ideji treba da prethodi ozbiljna politološka, pravna i ekonomska naučna analiza. Pitanje statusa glavnog grada je složeno pitanje i ne odnosi se samo na njegov teritorijalni obuhvat. Studija ‘Sarajevo – grad i regija u vremenu i prostoru’ objavljena 2019. godine u izdanju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) može biti od koristi u oblikovanju političkih rješenja”, obrazložio je Sadiković.Osim Sadikovića, autori spomenute studije su profesori Mirko Pejanović, Anto Domazet i Jasmina Osmanković koji jasno sugeriraju da glavni grad administrativno i teritorijalno treba da čine općine koje su ga činile do posljednjeg rata, a da se postojeće stanje negativno odražava na sam grad.”Sve dok se grad Sarajevo ne uspostavi na cjelini svog urbanog prostora i s punim nadležnostima u oblasti urbanog planiranja prostora, izgradnje i održavanja urbane infrastrukture, kao i upravljanja komunalnim djelatnostima i razvojem kulture, obrazovanja, zdravstva i turizma, zaostajat će u svom ekonomsko-socijalnom, urbanom i kulturnom razvoju, kao urbano, kulturno i političko središte Bosne i Hercegovine”, ocijenili su. Da se Sarajevo kao glavni grad ne razvija kao jedinstvena urbana cjelina nedavno je podsjetio i arhitekta Amir Vuk Zec.”Mi smo razdvojeni u općine, Sarajeva nema uopće. Sarajevo je prepravljeno u kanton. Postoji gradska uprava koja nema nikakve ingerencije. Načelnici općina su pravi feudi, oni su ti koji odlučuju. Sad načelnik kaže: ‘Ilidža će praviti tramvaj’. On više ne pita grad, on sad odlučuje. Načelnici su u postdejtonskoj Bosni pravi mali vladari koji se otmu i od partije”, potcrtao je Zec na diskusiji “Tristotrojka: Arhitektura” o sarajevskoj Skenderiji iz 2018.Vrlo je izvjesno da Memić do kraja načelničkog mandata neće inicirati mijenjanje statusa Ilidže iz općine u grad. Da li će Ilidža biti grad ili će biti dio Grada Sarajeva je pitanje na koje bi mogao odgovoriti njegov nasljednik.

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

Policiji naređeno da blokira kamp Miral u Velikoj Kladuši

Policiji naređeno da blokira kamp Miral u Velikoj Kladuši

Rekonstrukcija ulice kod KŠC-a u Sarajevu izazvala velike probleme građanima

Rekonstrukcija ulice kod KŠC-a u Sarajevu izazvala velike probleme građanima