in

Kako su djeca ostala bez prava na igru i zagrljaj, šta za njih znači kombinovana nastava

Kako su djeca ostala bez prava na igru i zagrljaj, šta za njih znači kombinovana nastava

Kombinovana nastava, socijalna distanca, maske na licu tokom nastave, zabrana igre s vršnjacima, zabrana grljenja, razmjenjivanja igračaka, školskog pribora… Sve su ovo nova pravila s kojima se suočavaju djeca u vremenu pandemije koronavirusa.Kombinovana nastava, socijalna distanca, maske na licu tokom nastave, zabrana igre s vršnjacima, zabrana grljenja, razmjenjivanja igračaka, školskog pribora… Sve su ovo nova pravila s kojima se suočavaju djeca u vremenu pandemije koronavirusa.Prema mišljenju stručnjaka, škola je i u normalnim okolnostima nekoj djeci bauk, a posebno u vanrednim okolnostima. Zbog konfuzije koju djeci stvaraju nova pravila u školama, evidentna je i pojačana anksioznost i strah, kaže nam to poznati sarajevski psiholog Čedomir Novaković.O posljedicama koje bi na djecu moglo ostaviti “novo normalno” naš sagovornik je govorio vrlo otvoreno te roditelje pozvao na strpljenje, napominjući da je ispred svih nas izazovan i težak period s kojim se moramo znati izboriti. Ipak, onim najmlađima pomoć je najpotrebnija.Osjećaj nesigurnosti kod djece”Djeca u razvoju uče po modelu, po uzorima, a uzori su najčešće roditelji, profesori, edukatori… Ako je onemogućeno normalno sistematsko ugledanje djeteta na svoj uzor, očekivati je da i posljedice budu poprilično velike. Prvo zbog toga što se kod djece stvara osjećaj nesigurnosti. Kombinovana nastava koja se sada praktikuje jedna je vrsta opšte konfuzije, vremenske, prostorne i komunikativne. I tu se djeci teško snaći, pogotovo onoj djeci koja nemaju roditelje ili odgajatelje koji im mogu pomoći”, ističe Novaković. Napominje da svijet ulazi u jednu epidemiju neuronskog reagiranja, jer ništa više nije isto kao što je bilo. Ilustracija: Shutterstock “Kod mladih, ali i kod djece naglašena je pojačana anksioznost, ona će biti još izraženija u narednom periodu. Posebno je osjetljiv razvojni period ili period dječijeg odrastanja već negdje od pete godine, kad počinje mala škola pa do 25. ili 30. godine, kada se završava fakultet, i ako u tom periodu postoji negativna psihološka klima, za očekivati je da će ona u manjoj ili većoj mjeri ostaviti posljedice na djecu”, poručuje Novaković. Stoga napominje da je vrlo važno da roditelji prate psihičko stanje svog djeteta i da u situaciji kada vide da je njihovo dijete uplašeno ili zbunjeno, razgovaraju s njim.Izazovan, osjetljiv i težak period”Igra je vrlo bitna za djecu uvijek, pa i danas, a danas im je to u jednu ruku zabranjeno. Stalno se apeluje na djecu da su bilo kakvi kontakti s drugom djecom opasni, jer postoji mogućnost da će se zaraziti koronavirusom, a ne znaju još ni šta znači zaraza. Onda je za očekivati da imamo generacije koje će biti poprilično nesigurne i distancirane, zavisi od slučaja do slučaja. Stara filozofija kaže ‘Svi ljudi na svijetu isti, svaki čovjek kao nijedan čovjek na svijetu'”, poručuje Novaković.Strpljenje je, smatra naš sagovornik, ključ svega u ovim izazovnim vremenima.”Savjet roditeljima je da, koliko god ih nerviraju školske obaveze, budu što strpljiviji s djecom i da se sjete da šta god govore svojoj djeci, da im to govori odrasla osoba koja je prošla kroz taj period odrastanja, identifikacije i stvaranja karaktera. Ovo je izazovan, osjetljiv i težak period, kako za odrasle, tako i za djecu i važno je da se svaka osoba zapita koji je najadekvatniji način pomoći samom sebi, pa onda i svojoj djeci”, smatra Novaković.

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

U Mostaru 70 posto mladih namjerava izaći na izbore, ali većina ih ne vjeruje u promjene

U Mostaru 70 posto mladih namjerava izaći na izbore, ali većina ih ne vjeruje u promjene

Novalić protiv izgradnje mini hidroelektrana u BiH: Štetne su i ne proizvode dovoljno energije

Novalić protiv izgradnje mini hidroelektrana u BiH: Štetne su i ne proizvode dovoljno energije