in

Infektologinja Dilista Piljić: Koronavirus je izazov, ali se uspješno borimo protiv njega

Infektologinja Dilista Piljić: Koronavirus je izazov, ali se uspješno borimo protiv njega

Koronavirus je izazov za medicinske stručnjake, posebno infektologe koji su zaduženi za oporavak inficiranih osoba. Iako SARS-CoV-2 ocjenjuju izuzetno čudnim virusom koji nije promijenio virulenciju, tuzlanski infektolozi navode da su kroz dosadašnje iskustvo dovoljno upoznali oboljenje COVID-19 te da mogu pružiti adekvatnu pomoć pacijentima.Koronavirus je izazov za medicinske stručnjake, posebno infektologe koji su zaduženi za oporavak inficiranih osoba. Iako SARS-CoV-2 ocjenjuju izuzetno čudnim virusom koji nije promijenio virulenciju, tuzlanski infektolozi navode da su kroz dosadašnje iskustvo dovoljno upoznali oboljenje COVID-19 te da mogu pružiti adekvatnu pomoć pacijentima.Epidemija koronavirusa u proteklih mjesec dana u velikoj mjeri zahvatila je područje Bosne i Hercegovine, a među najpogođenijim regijama trenutno je Tuzlanski kanton. Iz dana u dan raste broj osoba koje se nalaze na bolničkoj hospitalizaciji sa srednje ili u potpunosti teškom kliničkom slikom, koja dovodi i do toga da se pacijent stavlja na vještački potpomognutu ventilaciju, odnosno respirator. U timu stručnjaka Klinike za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli pacijentima sa oboljenjem COVID-19 u procesu oporavka pomaže i infektologinja prim. prof. dr med. sc. Dilista Piljić.U razgovoru za Klix.ba kaže da se danas, tri mjeseca nakon prvih pacijenata pozitivnih na kronavirus tim tuzlanskih ljekara i medicinskih tehničara znatno lakše nosi sa svim teretom koji im je epidemija nametnula.”Strah je ograničavajući faktor i u samom početku nismo znali kako će se virus ponašati, kakva mu je kontagioznost (zaraznost, op.a.) i slično. Ali, sada smo se adaptirali i mnogo nam je lakše jer otprilike znamo kakvo je oboljenje te šta ono zahtijeva. Moram akcentirati infektologe jer smo na prvoj liniji odbrane i presretna sam u kakvom kolektivu radim. Svi smo srčani i bezgranično smo se posvetili pacijentima koje liječimo. Ne možemo se pohvaliti idealnim uslovima rada, ali gledamo da pacijentima pomognemo na najbolji mogući način”, kaže Piljić za Klix.ba.Stariji i dalje najviše ugroženiJoš uvijek ne postoji dovoljno istraživanja na osnovu kojih bi se tačno moglo reći da je smanjena virulencija samog virusa, ali, infektologinja navodi da je prema dosadašnjim iskustvima, starija populacija i dalje više ugrožena u odnosu na mlađu.”Definitivno treba napraviti meta-analizu, odnosno istraživanja na osnovu kojih bi se zaključilo da li je došlo ili ne do smanjenja virulencije, ali po svemu sudeći trenutno nije. U svakodnevnom radu možemo zaključiti da je sada daleko veći broj pacijenata te da je i dalje zahvaćena starija populacija koja uglavnom ima komorbiditete. Oni uglavnom imaju težu kliničku sliku koja nažalost može završiti i egzitusom. Također, Tuzlanski kanton ima veći broj smrtnih slučajeva jer se u ovom periodu virus lokalno širi i on se sada nalazi svuda oko nas”, kaže nam Piljić.Većina inficiranih osoba u našoj zemlji nalazi se u kućnoj izolaciji, s obzirom na to da su asimptomatski slučajevi. Piljić navodi da kod zdravih osoba, bez komorbiditeta, uz kompetentan imunološki sistem, virus samo kolonizira u sluznici nosa i usta, bez izazivanja bolesti. Međutim, kod drugih skupina klinička slika je vrlo šarolika. “Kod pacijenata na odjeljenju ili u ambulanti uglavnom imamo respiratorne simptome poput kašlja, povišene temperature, teškog disanja i oni kao takvi vremenom dobijaju upalu pluća koja je toliko masivna da dolazi do respiratorne insuficijencije te oni, nažalost završavaju na vještačkoj ventilaciji”, pojašnjava Piljić.Prema dosadašnjim iskustvima naše sagovornice, koronavirus ne ograničava svoje patološke djelovanje samo na respiratorni sistem.”On može ugroziti i centralni nervni sistem te se vrlo često dešava da pacijenti nemaju osjet mirisa i ukusa, zatim da imaju vrtoglavice, neki izgube svijest, dok neki završe na Klinici za neurologiju jer se misli da su doživjeli moždani udar”, kaže nam Piljić.Također, patološke promjene mogu biti primjetne i na gastrointestinalnom traktu jer se kao simptomi infekcije pojavljuju dijareja i povraćanje, a prema riječima naše sagovornice, nije zaštićen ni renalni sistem.”Čak 30 posto pacijenata ima problema sa bubrežnom, ali i jetrenom funkcijom. To nam pokazuje da je korona virus koji ima multisistemsko djelovanje, ali najčešća simptomatologija i dalje ostaje respiratorna”, nastavlja infektologinja iz Tuzle.Kako se liječe pacijenti?Osobe inficirane koronavirusom se dijele u tri grupe, odnosno asimptomatske koje se nalaze u samoizolaciji pod nadzorom lokalnog epidemiologa i doktora porodične medicine. Pacijenti sa srednje i u potpunosti teškom kliničkom slikom su na hospitalnom tretmanu, a ljekari primjenjuju sve dostupne mjere, po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. “To je simptomatska i supstitucijska terapija, kao i liječenje komorbiditeta koji se zbrinjavaju multidisciplinarnim pristupom uz interniste, kardiologe, pulmologe… u zavisnosti od bolesti. Liječenje traje do prestanka tegoba, a nakon što se pacijent osam dana osjeća dobro, dva puta se radi PCR test na COVID. Razmak između dva testiranja mora biti najmanje 24 sata, a nakon oba negativna rezultata pacijenta otpuštamo kući, uz obaveznu samoizolaciju. To radimo jer je virus izuzetno čudan te se dešava da postoje osobe koje su dva mjeseca bile pozitivne, bez bilo kakvih tegoba, a s druge strane pacijenti koji su ozdravili nakon izvjesnog vremena ponovo su postali pozitivni”, pojašnjava Piljić. Više od 2.300 osoba dosad se oporavilo od koronavirusa u našoj zemlji, a profesorica iz Tuzle navodi da je još uvijek rano govoriti o tome kakve posljedice COVID-19 ostavlja općenito po zdravstveno stanje pacijenata u budućnosti. “Potrebna su nam ozbiljna naučna istraživanja na velikom broju uzoraka, kako bi se definitivno moglo reći o kakvoj bolesti se radi te kakav imunitet ostavlja. Dosadašnji izvještaji i iskustva su različita jer se u jednom istraživanju pokaže nešto kao dobro, dok se na drugom opovrgne. Poznato je da se stvaraju odgovarajuća antitijela što dokazujemo serološkim analizama, međutim ne zna se tačno kolika je njihova zaštitna funkcija”, potcrtava Piljić.Naša sagovornica posebno apelira na pomoć građana jer je njihova podrška izuzetno bitna u borbi s koronavirusom. “Infektolozi se sami ne mogu boriti. Ne smijemo zaboraviti da smo imali i sezonu gripe koja nas je umorila. Sada slobodno možemo reći da smo na izmaku snage, ali opet gledamo da pružimo maksimum. Građani nam trebaju kako bismo dobili ovu bitku. U martu i aprilu se pokazala dobrim odgovornost građana jer smo imali mali broj oboljelih. Svima nam je bitno da nam stariji ostanu živi, zbog toga postanimo odgovorniji i ne dozvolimo da opteretimo zdravstveni sistem u tolikoj mjeri da ćemo zbog nedovoljnog broja respiratora morati birati između dvije osobe koju ćemo staviti na vještačku ventilaciju”, riječi su Piljić.Na kraju kažimo i to da je jedan od najvažnijih načina u borbi protiv koronaviursa korištenje zaštitne maske uz obaveznu fizičku distancu.

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

Tegeltija: Srbiji trenutno nije potrebna pomoć Bosne i Hercegovine

Tegeltija: Srbiji trenutno nije potrebna pomoć Bosne i Hercegovine

U Sarajevu preminula žena (82) koja je bila zaražena koronavirusom

U Sarajevu preminula žena (82) koja je bila zaražena koronavirusom