in

Džaferović na Generalnoj skupštini UN-a: Dejtonski sporazum mora biti proveden u cijelosti

Džaferović na Generalnoj skupštini UN-a: Dejtonski sporazum mora biti proveden u cijelosti

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u video formatu, obratio se danas u okviru opće debate 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u video formatu, obratio se danas u okviru opće debate 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.U uvodnom dijelu svog izlaganja, Džaferović je govorio o posljedicama pandemije koronavirusa, naglasivši da je kriza, osim barijera, dovela i do nove solidarnosti među ljudima i državama širom svijeta.”Uime Bosne i Hercegovine, želim da se zahvalim prijateljima koji su nam pritekli u pomoć, ne dopustivši da ostanemo sami u najtežim trenucima. Mi smo se, iako ne raspolažemo velikim resursima, također trudili da odgovorimo na apele za pomoć. Tako nas je, kao i svaka druga velika nesreća, i ova podsjetila na to koliko smo upućeni jedni na druge i koliko je važno imati prijatelje”, kazao je Džaferović.Džaferović je kazao da je pandemija pokazala i značaj multilateralnih institucija i organizacija, a kao pozitivan primjer istaknuo je historijski dogovor unutar EU o paketu ekonomskog oporavka, dodajući da je snaga EU u tome što nije sve resurse usmjerila ka svojim potrebama, već je podržala i druge zemlje, poput BiH.”Paket pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini vrijedan ukupno 300 miliona eura, za potrebe saniranja ekonomskih posljedica pandemije, svakako je dodatno učvrstio našu privrženost evropskim integracijama, a ujedno je i samoj Evropskoj uniji osigurao stabilnost u najbližem susjedstvu”, istaknuo je. Džaferović se osvrnuo i na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazavši da je ovaj sporazum kada je potpisan “izgledao kao krhak, pa možda čak i kao neodrživ, on se ipak pokazao kao vrlo snažan i otporan stabilizacijski okvir koji je uspio odoljeti brojnim izazovima.”Osnovni problem Dejtonskog mirovnog sporazuma je u tome što neki njegovi dijelovi nisu uopće implementirani, a neki su implementirani samo djelimično. Aneks IV, tj. Ustav Bosne i Hercegovine podrazumijevao je punu implementaciju cijelog sporazuma. Ovaj nedostatak se mora otkloniti. Dejtonski sporazum mora biti u cijelosti sproveden, moraju se poštovati sve odluke međunarodnih sudova i osigurati jednaka prava za sve građane u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ovo se posebno odnosi na prognana lica koja su se vratila u prijeratna mjesta prebivališta”, kazao je on.Naglasio je da kada govorimo o nedostacima Dejtona “nikada ne treba zaboraviti da je riječ o mirovnom sporazumu, čiji primarni cilj nije bio osigurati primjenu sofisticiranih ustavnih standarda, te je sasvim prirodno da mu je potrebna nadogradnja koja je moguća samo uz široki politički konsenzus”.”Vrlo je važno što su svi relevantni politički subjekti u našoj zemlji duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo kroz široki konsenzus i saglasnost svih. Naravno, takva situacija znači da nema brzih i jednostavnih promjena, pa samim time ni brzog i jednostavnog napretka, kakav mnogi očekuju i zahtijevaju”, kazao je Džaferović.Dodao je da opća saglasnost o nezamjenjivom značaju mira u BiH daje nadu da će u budućnosti bh. društvo biti sve više zaokupljeno razvojnim pitanjima, ulazeći u novu fazu svog historijskog puta.Džaferović je govorio o naporima BiH, kada je u pitanju borba sa sigurnosnim i drugim izazovima, kao i o odnosima između BiH i susjednih država.”Bosna i Hercegovina je sa Crnom Gorom zaključila ugovor o državnoj granici, a do danas nemamo takve ugovore sa Srbijom i Hrvatskom. Bosna i Hercegovina stoji na stanovištu da se ti ugovori trebaju što prije zaključiti uz puno poštivanje poznatih, međunarodno priznatnih granica Bosne i Hercegovine i uz potpunu i dosljednu primjenu međunarodnog prava”, kazao je on.U svome obraćanju Džaferović je govorio i o problemu ilegalnih migracija, naglasivši da je riječ o ogromnom problemu.”Naš plan je da dodatno ojačamo nadležne institucije koje se bave ovim pitanjem, da zaštitimo granicu i povećamo pomoć lokalnim zajednicama koje trpe najveći teret krize. Ali da bi se u potpunosti ovaj problem riješio, potrebna nam je mnogo veća podrška Evropske unije, kao i saradnja sa zemljama porijekla migranata”, naveo je Džaferović.Svoje obraćanje, predsjedavajući Predsjedništva zaključio je kazavši da BiH napravila iskorak kada je u pitanju evropski put, kroz provođenje Mišljenja EK, te da će naša zemlja nastaviti ispunjavati svoje obaveze u odnosima sa NATO-om, na temelju odluka koje su institucije BiH donijele o tom pitanju.

What do you think?

Dogovoreno formiranje parlamentarne grupe za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa FBiH

Dogovoreno formiranje parlamentarne grupe za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa FBiH

Ministar Podžić, general Mašović i komandant NATO-a pratili vojne vježbe na Manjači

Ministar Podžić, general Mašović i komandant NATO-a pratili vojne vježbe na Manjači