in

Bh. diplomata Emir Hadžikadunić: Treba propitivati šta su rezultati dobro plaćenih ambasadora u svijetu

Bh. diplomata Emir Hadžikadunić: Treba propitivati šta su rezultati dobro plaćenih ambasadora u svijetu

Odlazeći ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji Emir Hadžikadunić u oproštajnom intervjuu za Klix.ba je govorio o vezama naše države i Malezije, ekonomskoj saradnji, potencijalima, naročito u oblasti turizma. Također, govorio je i o stanju bh. diplomatije, ali i NATO perspektive.Odlazeći ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji Emir Hadžikadunić u oproštajnom intervjuu za Klix.ba je govorio o vezama naše države i Malezije, ekonomskoj saradnji, potencijalima, naročito u oblasti turizma. Također, govorio je i o stanju bh. diplomatije, ali i NATO perspektive.Bliži se kraj vašeg diplomatskog mandata u Maleziji. Šta su bili konkretni, mjerljivi rezultati rada naše ambasade u Kuala Lumpuru?Prije svega želim naglasiti da ambasade BiH nisu previše neovisne u svom poslu ili izolirane od države slanja ili prijema, tako da konkretni rezultati rada, ako ih ima, ne pripadaju samo njima. To je najčešće timski rad sa sjedištem, predstavnicima poslovne zajednice, agencijama, institucijama u BiH, zemljom domaćinom, našom dijasporom itd. Drugo, svaka ambasada BiH ima svoj red prioriteta uzimajući u obzir nacionalni, politički, ekonomski interes BiH za tu konkretnu destinaciju. Koji je rezultat kada je riječ o ambasadi u Maleziji?Kad govorimo o Ambasadi BiH u Maleziji, želim istaći nekoliko mjerljivih rezultata koji su plod interakcije ovog DKP-a i svih drugih s kojima smo obostrano sarađivali. Prije svega, posebno sam ponosan na pripremu i realizaciju bilateralnih posjeta Bosni i Hercegovini na visokom političkom nivou. U tom smislu, u mandatnom periodu od 4 godine, 4 državna ministra Malezije, predsjednik državnog parlamenta, guverner države Saravak, te gradonačelnik Kuala Lumpura službeno su posjetili BiH i imali zapažene susrete s brojnim političkim i privrednim delegacijama. Bivši premijer Malezije Mahathir Mohamad se također odazvao svakom našem pozivu da se obrati na Sarajevo Business Forumu i Sarajevo Halal Fairu putem videolinka. Njegovu već najavljanu posjetu BiH ove godine spriječila je pandemija Koronavirusa. Drugo, nekoliko puta je povećan ukupan broj godišnjih turističkih posjeta iz Malezije. U tom smislu, Malezija je statistički izdvojena iz kategorije “Ostale azijske zemlje” od 2017. i prikazuje se pojedinačno u našim službenim izvještajima. Goste iz te zemlje treba posebno cijeniti, jer njihov let za BiH traje punih 13 sati. Želim naglasiti da ovaj rezultat nije slučajan, nego je projektovan, što sam najavio u svom prvom intervjuu za vaš portal stupanjem na dužnost u aprilu 2016. Dakle, svake smo godine zajedno s predstavnicima turističkih agencija iz BiH promovisali našu državu na međunarodnom sajmu turizima MATTA Fair, održali desetine promotivnih skupova te stotine sastanaka s predstavnicima turističke industrije u Maleziji. Ambasada BiH je također koordinirala besplatnu, ali vrlo učinkovitu TV promociju kulturne baštine BiH kroz priče običnih ljudi ili bivših bh. studenata koji su studirali u Maleziji. Višesatni dokumentarni serijal o BiH je emitiran u produkciji javnog RTV servisa Malezije na malajskom i engleskom jeziku u udarnom terminu tokom 2016. i 2020. godine. Koliko u svemu tome ima ekonomske koristi za BiH?U oblasti ekonomske diplomatije privukli smo pažnju važnih sagovornika na visokom poslovnom nivou te održali važne pripremne sastanke za uspješnu realizaciju posjeta rekordnog broja malezijskih delegacija u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je, recimo, održan Karneval malezijskog biznisa ispred BBI centra. Ističem da su ti poslovni ljudi došli s idejama, uvjereni kroz prezentacije i zajedničke sastanke da vrijedi izdvojiti svoje dragocjeno vrijeme i novac i tražiti poslovne prilike u BiH. Ako se neki od njih vrate razočarani, bez obavljenog posla, za to nisu krivi samo oni, odgovornost treba tražiti u uvjetima poslovanja u BiH, u našoj političkoj stabilnosti, tržišnom potencijalu i sl.Mada je trgovinska razmjena bila ograničena zbog geografske udaljenosti i drugih objektivnih razloga, naša je namjenska industrija uspjela plasirati svoje proizvode u vrijednosti od 10 miliona KM na tržište Malezije od 2016. do 2019. Ambasada je u tom smislu bila u stalnom kontaktu sa uvoznicima, te je učestvovala na svim sajmovima namjenske industrije u Maleziji. Tokom pandemije imali smo efikasnu kriznu komunikaciju u zemlji domaćina od Predsjedništva BiH, preko MVP, do DKP-a. Malezijska vlada je donirala 10 tona humanitarne pomoći, 2 miliona maski. BiH je također ponudila Maleziji pomoć u lijekovima na čemu se ministar vanjskih poslova Malezije javno zahvalio. Tokom komemoracije genocida u Srebrenici 11. jula ove godine izjave podrške su dali i bivši i sadašnji premijer Malezije što je bio protokolarni izuzetak u odnosu na druge države. Naša diplomatija se nerijetko kritikuje kao neprofesionalna, nedorasla svojoj ulozi, sklona skandalima… Kako vi kao ambasador Bosne i Hercegovine u dva mandata gledate na to? Svako pitanje u Bosni i Hercegovini, pa tako i pitanje naše diplomatije, njenog ustroja, kompetencija ili profesionalnosti njenih kadrova treba osvijetliti sa svih strana. Ozbiljna, argumentirana i dobronamjerna kritika može biti samo korektivni faktor za efikasnije vođenje vanjske politike BiH. U tom smislu, treba često propitivati šta su konkretni rezultati rada pojedinih ambasada, šta rade dobro plaćeni ambasadori, ministri savjetnici, savjetnici u DKP-u ili sjedištu Ministarstva vanjskih poslova. Javnost treba također propitivati, a stručna javnost pogotovo, šta su planovi bilateralnih susreta sa prijateljskim državama sa kojima se, kroz razgovore na visokom ili najvišem nivou, može unaprijediti naša sigurnost, povećati trgovinska razmjena, riješiti otvoreno pitanje, uspostaviti važna komunikacija sa dijasporom, unaprijediti pozitivna vidljivost BiH… Emir Hadžikadunić i Mahatir Muhamed Za dugoročno promišljanje efikasne vanjske politike BiH, pored odgovarajuće zakonske regulative o vanjskim poslovima, nužne su stručne i akademske diskusije, ozbiljne geopolitičke analize, doktorske disertacije, publikacije u prestižnim žurnalima. Nedavno izdata knjiga o vanjskoj politici BiH od njene nezavisnosti, koju su uredili profesori Jasmin Hasić i Dženeta Karabegović, ilustrativan je primjer sistemskog pristupa ovoj tematici. S druge strane, subjektivna zapažanja ili analize bh. diplomata, koji su proveli jedan, dva ili više mandata na nekoj od destinacija, također su važna. Na primjer, knjiga Hajrudina Somuna, bivšeg ambasadora BiH u Maleziji, “Mahatir, tajna malezijskog čuda”, može olakšati pripremu svakog diplomate za odlazak na ovu destinaciju. U tom smislu, svima koji se bave ovim poslom, karijerno ili ne, posebno nedostaje ozbiljna diplomatska akademija u okviru MVP BiH. Bez toga nema ni moderne diplomatske obuke koja je dugoročna investicija u vlastite diplomatske kadrove. Želim također reći da pored objektivne kritike, stručnih analiza, kojih treba i mora biti mnogo više, našu diplomatiju također komentarišu u kategorijama ‘ad hominem’, žedni isključivo skandala, omalovažavanja države i njenih institucija. Od takvih kritičara važniji je jedan naš diplomata, koji, u tišini svog posla, rješava konzularne probleme za stotine, hiljade državljana BiH koji su u jeku pandemije ostali bez boravišne dozvole. Ili, u nekim složenijim okolnostima, kojih je također bilo, rješava otmicu naših radnika ili evakuše naše državljane iz ratom zahvaćenog prostora. Koliko je diplomatija, zapravo, važna od njenog vrha, Predsjedništva BiH, preko MVP, do DKP-a, najbolje govori impresivna slika državnika civiliziranog svijeta koji su svojim izjavama obilježili godišnjicu genocida u Srebrenici. Tada smo pokazali da ozbiljnom diplomatskom sinergijom Bosna i Hercegovina može privući planetarnu pažnju, te dobiti podršku iskrenih prijatelja kako sa zapada, tako i sa dalekog istoka. U kojem pravcu treba graditi diplomatske odnose sa Malezijom u narednom perodu, s obzirom da će vas na toj poziciji zamijeniti Senaid Memić, sadašnji načelnik Ilidže?Ako govorimo o nekim specifičnim oblastima saradnje, vjerujem da će turizam i namjenska industrija vjerovatno ostati u fokusu naše pažnje. Okončanjem pandemije, potencijal za dalji rast turističkih posjeta je ogroman jer sa Malezijom imamo bezvizni režim, a Malezijci tradicionalno vole putovati. Značajan broj lokalnih tour-operatora također već godinama promovira našu zemlju. Uz malo više ulaganja i veći interes naše turističke zajednice, broj turističkih posjeta iz Malezije u BiH može rasti do 100.000 na godišnjem nivou u narednih 5 godina. Ne treba zaboraviti ni halal industriju. Bosanskohercegovačke i malezijske kompanije potpisale su krajem prošle godine memorandume o razumijevanju vrijedne oko 50 miliona KM. Njihova provedba je prolongirana usljed izbijanja pandemije, tako da taj posao čeka novog ambasadora. Zadnjih nekoliko mjeseci se također razmatra mogućnost izvoza halal mesa u Maleziju. U političkom smislu treba nastaviti sa razmjenama posjeta na visokom nivou. Čim okolnosti to dozvole, treba organizirati bilateralnu razmjenu na najvišem nivou. Malezija je najiskreni mogući prijatelj Bosne i Hercegovine skoro tri pune decenije. Te odnose treba kontinuirano čuvati i njegovati.Nedavno ste za jedan američki online žurnal pisali o vanjskopolitičkoj strategiji Sjedinjenih država u Evropi, uključujući i region Zapadnog Balkana. Kakva je geopolitička pozicija BiH u tom pogledu?Bosna i Hercegovina je geografski duboko iza istočnih granica NATO saveza. Ona je u srcu Evrope i njena liberalna euroatlanska perspektiva nikoga ne ugrožava. Međutim, taj integracijski proces još uvijek nije završen čime, između ostalog, nije garanitirana ni naša, niti kolektivna sigurnost nekih drugih balkanskih država. U simboličkom smislu, Bosna i Hercegovina je još uvijek ono tijelo ranjenog bosanskog vojnika Cere iz filma Danisa Tanovića, Ničija zemlja, koje je ostalo da leži na mini nepomično, jer samo tako ostaje u životu, dok mirovne snage polako napuštaju lokaciju sukoba. Mada naši evroatlanski prijatelji nisu napustili BiH, ta mina je još uvijek tamo.U tom članku sam, dakle, analizirao budućnost euroatlanskog liberalnog poretka, čiji je NATO savez temeljni stub. U svijetu koji se mijenja galopirajućom brzinom, olako se zaboravlja historijska činjenica da su vojne i sigurnosne garancije Sjedinjenih država sačuvale mir u Evropi u zadnjih 75 godina, da su pomirile Francusku i Njemačku nakon tri krvava sukoba, ujedinile Njemačku nakon Hladnog rata, ujedinile zapadnu Evropu sa evropskim državama iza Željezne zavjese, zaustavile balkanske ratove silom i sačuvale mir u regionu. Sada neki kalkulišu sa potkopavanjem te sigurnosne kuće ili čekaju svoj trenutak istine. Te udružene revizionističke snage, autoritativne i nacionalističke po karakteru vladavine, sada igraju na kartu nekog novog multipolarnog evropskog ustroja, opasnijeg i destruktivnijeg po svojoj prirodi. Iz takvih kuhinja dolaze i priče o velikoj Srbiji, velikoj Hrvatskoj ili velikoj Albaniji. Odsustvo balansa moći također postaje sve izraženije i priziva agresiju posebno na Balkanu. Srbija se, recimo, sve više naoružava iz Rusije, te učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama. Njen vojni budžet je skoro dva puta veći od zajedničke potrošnje u oblasti odbrane pet susjednih država zajedno: BiH, Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova. Zato je evropski liberalni poredak i kolektivna euroatlanska sigurnost jedina logična opcija zajedničkog prosperiteta, opstanka i mira na ovim prostorima.

What do you think?

Zbog miniranja terena za Zeničku obilaznicu kolone na magistralnom putu kod Zenice

Zbog miniranja terena za Zeničku obilaznicu kolone na magistralnom putu kod Zenice

Izbor članova VSTV-a kao borba za kontrolu pravosuđa: Ko ima podršku Milana Tegeltije?

Izbor članova VSTV-a kao borba za kontrolu pravosuđa: Ko ima podršku Milana Tegeltije?